KAKO PREUSMJERITI GOSPODARSTVO NA EKOLOŠKI NAČIN PROIZVODNJE?

Prijelaz na ekološki način proizvodnje predstavlja složen proces promjena na gospodarstvu, koji se odvija u određenom razdoblju i po utvrđenom planu.

U posljednje vrijeme sve više poljoprivrednih proizvođača razmišlja o preusmjerenju na ekološki način gospodarenja, bilo da je riječ o onima s malim parcelama koji prvenstveno žele proizvoditi "zdravu hranu" za sebe ili svoju obitelj ili o proizvođačima koji su spremni preusmjeriti i više od stotinjak hektara, očekujući veću ekonomsku dobit. Pri tome mnogi zamišljaju da će prestankom uporabe mineralnih gnojiva i sintetičkih sredstava za zaštitu bilja njihovo gospodarstvo automatski postati "eko".

Preusmjerenje na ekološki način gospodarenja, mnogo je više od prestanka uporabe mineralnih gnojiva i pesticida. To je vrlo složen proces promjena na gospodarstvu koji traje godinama i zahtijeva spremnost za usvajanje novih znanja te brižljivo gospodarenje svim resursima u procesu proizvodnje. Prijelaz s konvencionalnog na ekološki način proizvodnje predstavlja proces oblikovanja stabilnog agroekološkog sustava u određenom razdoblju i po utvrđenom planu.

Pored toga, ukoliko je riječ o proizvodnji za tržište, važno je znati da ekološka proizvodnja za razliku od konvencionalne, podliježe obveznom stručnom nadzoru. Drugim riječima, dok je pri konvencionalnom načinu moguća proizvodnja bez nadzora stručnjaka, u ekološkoj poljoprivredi struka propisuje agrotehničke mjere i nadzire njihovu primjenu.Sve ovo regulirano je Zakonom o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji je početkom 2001. godine izglasao Hrvatski sabor te pripadajućim podzakonskim aktima.

Motivi za preusmjerenje

Najčešće motive za preusmjerenje na ekološki način gospodarenja možemo podijeliti u nekoliko kategorija:

1. Ideološki motivi, poput brige o zaštiti prirode i okoliša, skrbi za zdravlje drugih i za nadolazeće generacije, neovisnost o multinacionalnim kompanijama koje proizvode sjeme i sredstva za zaštitu bilja ili činjenice da je danas ekološka poljoprivreda u trendu.
2. Socijalni motivi, poput želje za povratkom dostojanstva ruralnom stanovništvu i za poticanjem održivog razvitka seoskih područja.
3. Zdravstveni motivi, poput straha od opasnosti trovanja prilikom primjene pesticida, opasnosti od ostataka pesticida u namirnicama ili želje za kvlitetnijim i ukusnijim namirnicama.
4. Ekonomski motivi, poput više cijene koje obično ekoproizvodi postižu, sve veće potražnje ovakvih proizvoda na tržištu, isplativije proizvodnje zbog boljeg odnosa troškova i dobiti ili mogućih poticaja.

Koraci ka preusmjerenju

Bez obzira koji motiv je odlučujući prilikom donošenja odluke o preusmjerenju gospodarstva na ekološki način gospodarenja, svaki proizvođač opravdano si postavlja niz pitanja o tome kakve će posljedice donijeti ova odluka. Hoće li doći do značajnijeg pada prinosa, u kojoj mjeri će preusmjerenje utjecati na povećanje opsega poslova na gospodarstvu, koliko će bolesti i štetnici ugroziti kulture, gdje potražiti stručnu pomoć ako se pojave problemi, hoće li novi način proizvodnje biti ekonomski isplativ itd.?

Razdoblje preusmjerenja s konvencionalnog na ekološki način gospodarenja u pravilu traje između jedne i tri godine (kod trajnih nasada poput vinograda ponekad i duže) i predstavlja najkritičnije razdoblje za svakog proizvođača koji se odluči na to.

Prikupljanje informacija i donošenje odluke

Da bi se preusmjerenje uspješno provelo, izuzetno je važno da prozvođač prikupi što više informacija o metodama ekološke poljoprivrede te da bude upoznat s problemima koje može očekivati u razdoblju preusmjerenja. Prije donošenja odluke potrebno je proučiti dostupnu literaturu i stupiti u kontakt s udruženjima ekopoljoprivrednika i organizacijama koje se bave edukacijom iz tog područja. Takve organizacije vrlo često organiziraju predavanja i uvodne seminare o ekološkoj poljoprivredi. Posjet barem jednom ekološkom gospodarstvu, koje je, po mogućnosti, u agroklimatskim i socio-ekonomskim uvjetima kao i gospodarstvo koje se namjerava preusmjeriti, izuzetno je bitno pri donošenju odluke. Ovo je važno ne samo stoga što je na taj način moguće "uživo" vidjeti metode ekološke poljoprivrede, već i zbog dragocjenih informacija o problemima s kojima se svako gospodarstvo suočava nakon preusmjerenja.
Proizvođači se za informacije i savjete vezane za preusmjerenje mogu obratiti Hrvatskoj poljoprivrednoj savjetodavnoj službi - odjel za ekološku poljoprivredu.
Preporučljivo je prije potpunog preusmjerenja gospodarstva isprobati neke, u ekološkom uzgoju često korištene agrotehničke mjere, poput podsijavanja, miješane sadnje kultura, nekemijske kontrole korova jednostavnim oruđima kao što su "samohodajuće motike" i slično. Takvi pokusi mogu olakšati donošenje odluke o preusmjerenju i omogućiti proizvođaču da ovlada nekim novim ili rijetko primjenjivanim tehnikama. Svakako je potrebno dobro ispitati potencijalno tržište za ekoproizvode i moguće načine prodaje. Kako bi postigli višu cijenu za ovakve proizvode, mnogi se proizvođači odlučuju na dodatnu preradu i prodaju na samom gospodarstvu. Ugovori s hotelom, restoranom ili trgovinom "zdrave hrane" o otkupu proizvoda mogu biti od ključnog značenja za uspjeh netom preusmjerenog gospodarstva.
Da bi se neki proizvod deklarirao i prodavao kao "eko", potrebno je zadovoljiti zakonsku proceduru (vidi - put do ekoznaka).

Na kraju, od presudnog je značenja pri donošenju odluke o preusmjerenju imati podršku obitelji. Novi način proizvodnje često donosi velike promjene na gospodarstvu, čije posljedice osjećaju svi članovi gospodarstva (npr. dodatni posao oko prerade, vrijeme potrebno za prodaju na samom gospodrastvu). Ponekad je okolina sumnjičava i provodi pritisak, naročito kad dođe do pogrešaka koje se na početku često događaju. Zbog toga je podrška u obitelji izuzetno važna jer je teško očekivati uspjeh, ako svi članovi nisu jedinstveni u odluci o preusmjerenju.

Planiranje i praktično provođenje preusmjerenja

Prilikom planiranja, potrebno je izraditi detaljan plan svih mjera koje je nužno provesti na gospodarstvu i vremenske rokove u kojima će se te mjere izvršiti. Sastavni dio dobrog plana za preusmjerenje je analiza postojećeg stanja koja mora sadržavati:

• Agroklimatske uvjete gospodarstva (nadmorska visina, nagib terena, količina i raspored oborina, broj sunčanih sati, smjer vjetrova itd.).
• Strukturalna obilježja gospodarstva (broj, veličina i oblik pojedinih parcela, puteve, ograde, živice, broj, veličina i izgled gospodarskih zgrada, broj i vrsta mehanizacije, vrste i količine svih proizvoda koji se proizvode na gospodarstvu itd.).
• Organizacijska obilježja (plodored, gnojidba, izbor sorti i pasmina, kontrola bolesti i štetnika, proizvodnja krmiva, prerada i prodaja proizvoda itd.).
• Gospodrska obilježja (evidencija ekonomskog uspjeha gospodarstva, krediti, organizacija posla itd.).

Takva detaljna analiza omogućit će proizvođaču da odredi ograničavajuće čimbenike za ekološku proizvodnju te pronađe potrebne mjere za njihovo rješavanje.
Premda je u praksi moguće i našim zakonom dopušteno djelomično preusmjerenje, preporučljivo je da se čitavo gospodarstvo kao cjelina preusmjeri na ekološku poljoprivredu. Ovo je važno stoga što samo ono ekogospodarstvo koje je organizirano kao skladna cjelina u kojoj su međusobno povezani i uravnoteženi svi dijelovi i agrotehničke mjere, može biti uspješno i davati zadovoljavajuće prinose-
Prije preusmjerenja potrebno je izvršiti analizu tla (kiselost, sadržaj organske tvari, hraniva, ostaci pesticida i teških metala itd.). Stupanj prethodnog onečišćenja tla u velikoj mjeri utječe na trajanje preusmjerenja gospodarstva. Što je količina ostataka pesticida i teških metala veća, to će duže trajati razdoblje preusmjerenja.
Na gospodarstvu treba urediti prilazne puteve pojedinim parcelama, kanale za odvodnju i zaštitu od erozije. Također, na ekološkom gospodarstvu poželjno je većinu parcela ograditi živicama od domaćeg i udomaćenog gramlja i drveća. Takve žive ograde imaju višestruku ulogu na imanjima: štite od onečišćenja s prometnica i pesticida s okolnih gospodarstava, smanjuju isparavanje i štite od vjetra, pružaju stanište korisnim insektima, pticama i drugim životinjama i općenito prodonose povećanju biološke raznolikosti. Ne treba zaboraviti niti estetsku ulogu ovakvih živica.

Središnje mjesto prilikom preusmjerenja gospodarstva, predstavlja planiranje plodoreda koji uvjetuje mnoge druge mjere, poput obrade tla i gnojidbe. Pravilno odabran plodored prodonijet će održavanju plodnosti tla i regulaciji bolesti i štetnika. Uz uobičajene čimbenike o kojima treba voditi računa pri planiranju svakog plodoreda, kao što su klimatski uvjeti, vrsta tla, tolerancija pojedinih kultura na uzastopni uzgoj i na prethodnu kulturu, na ekološkom gospodarstvu posebnu pažnju treba obratiti na to kako će kulture koje se uzgajaju djelovati na opskrbljenost tla hranivima, zakorovljenost, te pojavu bolesti i štetnika. Posebnu pozornost, također, treba obratiti na količinu krmiva i stelje koju valja proizvesti. Pri određivanju vrste i broja stoke, svako gospodarstvo treba težiti da samo proizvede dostatne količine hrane za ishranu vlastite stoke. Dobar omjer je jedno uvjetno grlo na jedan hektar, premda u praksi to može biti i nešto više. Vrlo često je zbog ispunjavanja tog uvjeta potrebno nadokupiti ili unajmiti dodatne površine. Jedna od najčešćih i obično najvećih investicija u razdoblju preusjerenja je prilagodba ili izgradnja novih štala koje moraju biti takve da životinjama osiguravaju točno propisane uvjete (raspoložigi prostor koji svakoj životinji osigurava nesmetano kretanje, osvijetljenost itd.).
Kako se korov na ekološkim gospodarstvima regulira mehanički ili termički, strojevima posebno razvijenim u tu svrhu, bit će potrebno nabaviti "češljaste drljače", različite "četke" ili plamenike. Ponekad je potrebno nabaviti i dodatnu mehanizaciju, poput rasipača gnoja ili različitih strojeva za preradu.

Problemi u razdoblju preusmjerenja

Tijekom preusmjerenja mogu se javiti različiti problemi. Gotovo u pravilu dolazi do pada prinosa jer se agrokemikalije više ne koriste, a biološki procesi još uvijek su nedovoljno uznapredovali. Česte su i greške uzrokovane neznanjem i neiskustvom. Nastaju dodatni troškovi zbog potrebe nabavke nove mehanizacije, prilagođavanja postojećih ili izgradnje novih staja, uređenje skladišnog i prodajnog prostora na gospodarstvu. Potrebno je uložiti više rada zbog općenito brižljivijeg gospodarenja, dodatnog posla oko proizvodnje vlastitog gnoja, mehaničke kontrole korova, prerade prodaje itd. U razdoblju preusmjerenja, dok proizvođač još ne može prodavati proizvode pod znakom "eko", rijetko je moguće postići za njih višu cijenu od konvencionalnih. I na kraju, tu je i vrijeme koje je potrebno za dodatno obrazovanje te psihološki problemi do kojih ponekad može doći zbog nerazumijevanja okoline. Ovo je danas već puno rijeđi problem s kojim su se prije susretali ekoproizvođači. Ovog trenutka u Hrvatskoj ekološka poljoprivreda je pravi "hit" i gotovo da nema društvene skupine koja na neki način ne pokazuje interes za ovu tematiku.

Uspješno zaključen proces preusmjerenja i stvarno vrijeme njegova trajanja ovisi o brojnim čimbenicima kao što su znanje i sposobnost proizvođača te spremnosti na rizik, zatim o agroekološkim uvjetima na gospodarstvu i stupnju prethodnog onečišćenja, raspoloživom kapitalu, profesionalnoj pomoći i potpori države te socijalnom okruženju koje podrazumijeva prihvaćenost od obitelji i šire zajednice te spremnost potrošača da plate više za takav proizvod.

Na kraju, premda ne tako jednostavan, proces preusmjerenja nipošto nije neostvariv. Svaki proizvođač koji se istinski i temeljito upusti u preusmjerenje zacijelo će postići uspjeh. Stotine tisuća ekopoljoprivrednika širom svijeta, od zemalja Europske unije do siromašnih zemalja u razvoju, "živi" su dokaz da preusmjerenje nije nikakav bauk!