ŠTO JE POVELJA O ZEMLJI?

Povelja o Zemlji je deklaracija o temeljnim principima za stvaranje pravednog, održivog i miroljubivog globalnog društva u 21. stoljeću. Njome se želi u svim ljudima potaknuti novi osjećaj globalne međuovisnosti i podijeljene odgovornosti za dobrobit čovječanstva i Zemlje kao cjeline . Povelja je izraz nade i poziv za pomoć u stvaranju globalnog partnerstva, u kritičnom trenutku u povijesti Zemlje.

DA LI SE POVELJA O ZEMLJI PRVENSTVENO BAVI OKOLIŠEM?

Povelja o Zemlji poseban naglasak stavlja na izazove vezane uz globalne probleme okoliša. Ali, ovaj dokument uključuje etičku viziju koja podrazumjeva da su zaštita okoliša, ljudska prava, ujednačen ljudski razvoj i mir - međuzavisni i nedjeljivi. Ekonomski, socijalni, politički, kulturni, duhovni i problemi zaštite okoliša uspješno se mogu riješiti samo jedinstvenim globalnim rješenjima. Rezultat toga je široka koncepcija onoga što čini održivo društvo i održivi razvoj.

ZBOG ČEGA JE VAŽNA POVELJA O ZEMLJI?

U vremenu u kojem su potrebne korijenite promijene u načinu na koji razmišljamo i djelujemo, Povelja o Zemlji je izazov da preispitamo naše vrijednosti i odaberemo bolji put. Potiče nas da unutar naših različitosti pronađemo zajednički temelj i prihvatimo novu etičku viziju koju dijeli rastući broj ljudi u mnogim nacijama i kulturama širom svijeta.

Povelja o Zemlji može postati "živi" dokument samo kroz djelovanje pojedinaca i grupa u različitim djelovima svijeta koji žele pokrenuti promjene. Ona nam pomaže da ispitamo vlastitu duhovnost, etičnost i moralnost, da istražimo kako njezine etičke vrijednosti možemo primjeniti u svakodnevnom životu i svim međuljudskim odnosima.

Bez obzira na to da li vas zabrinjava kršenje ljudskih prava, zagađenje voda, zdravlje, siromaštvo, zaštita okoliša, Povelja o Zemlji može biti smisleni instrument za pronalaženje riješenja ovih problema. Samo one vrijednosti koje proizlaze iz unutrašnje promjene su trajne vrijednosti koje će nam omogućiti da odgovorimo izazovima s kojima ćemo biti suočeni u budućnosti.

KAKO JE NASTALA POVELJA O ZEMLJI?

Povelja o Zemlji nastala je kao rezultat procesa koji je trajao više od deset godina i koji je uključio tisuće pojedinaca i stotine različitih organizacija diljem svijeta. U njezinom nastajanju sudjelovali su vrhunski stručnjaci iz različitih područja, ali i "obični ljudi" koji pripadaju različitim kulturama, različitim svjetskim regijama, različitim društvenim sektorima i različitim vjerskim zajednicama. Konačnu verziju teksta povelje, početkom 2000. godine, uobličilo je Povjerenstvo za Povelju o Zemlji, u sjedištu UNESCO-a u Parisu.

KOJI SU IZVORI VRIJEDNOSTI KOJE PROMIČE POVELJA O ZEMLJI?

Povelja o Zemlji je dokument koji je nastao pod utjecajem najnovijih znanstvenih spoznaja, ali i na filozofskim tradicijama i duhovnosti različitih religija. Ona također odražava socijalni osjetljivost za pitanja ljudskih prava, demokracije, jednakosti spolova, jačanja civilnog društva, razoružanja i mira. Povelja o Zemlji nastala je na temeljima sedam UN konferencija - o djeci, okolišu, ljudskim pravima, stanovništvu, ženama, socijalnom razvoju i sigurnosti prehrane, koje su održana tijekom posljednje dekade.

Zajednički ciljevi i vrijednosti Povelje o Zemlji prelaze kulturne, religijske i državne granice. Rastuća svijest o tome da ljudi različitih kultunih, nacionalnih i religijskih pripadnosti dijele jednake temeljne vrijednosti treba potaknuti dijalog između različitih kulturnih i religijskih zajednica.

KOJI SU CILJEVI INICIJATIVE ZA POVELJU O ZEMLJI?

• Distribuirati Povelju o Zemlji što većem broju pojedinaca i grupa iz svih društvenih sektora diljem svijeta.
• Promovirati edukativnu vrijednost Povelje o Zemlji u školama, sveučilištima, vjerskim zajednicama.
• Potaknuti usvajanje i primjenu Povelje o Zemlji u organizacijama civilnog društva, poslovnom sektoru i institucijama vlasti na svim nivoima.
• Postići da na desetogodišnjicu Skupa o Zemlji održanom u Riju 1992. godine Ujedinjeni Narodi usvoje Povelju o Zemlji.

KAKO SE POVELJA O ZEMLJI MOŽE KORISTITI?

• Kao poziv pojedincima, organizacijama i zajednicama za preispitivanje vlastitih etičkih vrijednosti na kojima se temelji njihov način života.
• Kao edukacijsko sredstvo kojim se razvija razumijevanje o izazovima koji stoje pred čovječanstvom i o nužnosti odabira održivog načina života.
• Kao katalizator za međusektorski, interkulturalni i međuvjerski dijalog o globalnoj etičnosti i smjeru globalizacije.
• Kao poziv za akciju i vodič za održivi način života i profesionalnog djelovanja koji će potaknuti predanost, suradnju i promjenu u zajednicama i društvima .
• Kao okvir vrijednosti za stvaranje planova i politika za održvi razvoj na svim nivoima.

Briga za ljude i briga o Zemlji su dvije međuovisne dimenzije iste zadaće. Ne možemo uspješno brinuti o ljudima, u svijetu u kojem propadaju ekosustavi i ne možemo uspješno brinuti o Zemlji, u svijetu u kojem vladaju siromaštvo, nepravda, ekonomska nejednakost i ratni sukobi.